Tallin: Arhitektura, semiotika i Skype

email this page

 

Tallinn img 0

Petar Karavlah, asistent na Odsjeku za ruski jezik i književnost, u veljači je posjetio estonsku prijestolnicu Tallinn u svrhu ostvarivanja bilateralne suradnje sa Sveučilištem u Tallinnu. Predstavljamo vam galeriju fotografija s utiscima o ovom neobičnom i kod nas relativno nepoznatom gradu na obali Baltika čiji su se šarm i neočekivano raznolika arhitekturu formirali kroz višestoljetni utjecaj danske, švedske, ruske i njemačke kulture isprepletene s domaćim ugro-finskim duhom.

Tallinn img 11

Iz Hrvatske ćete do Tallinna najbrže stići zrakoplovom s presjedanjem u jednoj od većih europskih zračnih luka, primjerice s Lufthansom preko Münchena ili Frankfurta na Majni. Zračna luka u Tallinnu mala je, ali iznimno suvremena i udobna – od središta grada udaljena je tek 5 kilometara. Iako bi se prema geografskom položaju grada moglo zaključiti da su zime surove i hladne, zapravo su one relativno blage. Čak i oni zimogrozni i razmaženi južnjačkim suncem mogu se, uz toplu odjeću naravno, satima šetati zamršenim ulicama srednjovjekovne gradske jezgre budući da se temperature sredinom veljače obično ne spuštaju puno ispod nule.

Tallinn img 2

 

Srce srednjovjekovnog Tallinna, koje je uvršteno u popis kulturnog nasljeđa UNESCO, već osam stoljeća je Raekoja plats. Radi se o tipičnom hanzeatskom trgu nad kojim se uzdiže vitki osmerokutni toranj Gradske vijećnice s vjetrokazom u liku Starog Tomasa – simbola grada. Pored šarenih pročelja i mirisnih slatkih i slanih prženih badema koje na štandovima nude prodavači odjeveni u srednjovjekovne kostime, turistima je najzanimljivija najstarija apoteka na svijetu. Na samom trgu i u mreži ulica koje iz njega izviru razbacani su restorani s kvazi-srednjovjekovnim menijima i „tradicionalnom“ estonskom hranom. U biti je teško definirati estonsku nacionalnu kuhinju, jer ona je, kao i sam glavni grad, eklektična kombinacija estonske osnove i različitih utjecaja velikih naroda koji su kroz stoljeća vladali ovom malom baltičkom državom. Nezaobilazan je tamni raženi kruh, različite juhe i variva, riba, pirukad (punjene piroške), izdašna jela od mesa divljači, a na jelovniku stravstvenih mesoljubaca često se nađe i verivorst – estonska varijanta krvavice.

Tallinn img 3

Estonija je poslije Velikog sjevernog rata (1700.-1721.) iz švedskih prešla u ruske ruke u kojima je ostala sve do 1918. i prvog proglašenja nezavisnosti. Najmonumentalniji tragovi koje su Rusi ostavili tijekom dvjestogodišnje vladavine su Katedrala Aleksandra Nevskog u samom središtu grada, odmah preko puta estonskog parlamenta, i palača Kadriorg na rubu grada, koju je Petar Veliki dao izgraditi za svoju ženu Katarinu. Iako u obrisima grada dominiraju nazubljeni šiljci luteranskih crkava i pokoja pravoslavna lukovica, Estonci su zapravo jedan od najmanje religioznih europskih naroda – više od 70 posto stanovnika ne pridaje mnogo važnosti religiji.

Tallinn img 4

Kamo god se okrenuli u središtu Tallinna ugledat ćete, jedan pored drugog, primjere stare, uglavnom sjevernoeuropske gotičke arhitekture, i novih ultramodernih građevinskih dostignuća. Malena Estonija je početkom 21. stoljeća ušla na velika vrata svjetske industrije informacijskih tehnologija. Rijetkima je poznata činjenica da su Skype, program bez kojeg danas gotovo da ne možemo zamisliti svakodnevnu komunikaciju, osmislila tri Estonca. Suvišno je i spominjati da ćete se bilo gdje u gradu moći spojiti na besplatnu bežičnu internetsku vezu. Od ove godine grad Tallinn je svojim stanovnicima omogućio i besplatno korištenje javnog prijevoza.

Premda sasvim skromnih razmjera, u usporedbi s megalomanskim primjerima socijalističke arhitekture u Moskvi i drugdje, i u Tallinnu se na rubu gradskog središta nađe pokoji ostatak pedesetogodišnjeg razdoblja koje su Estonci proveli u sklopu Sovjetskog Saveza. Zahvaljujući svojoj europskoj, pomalo bajkovitoj vanjštini, grad je puno puta služio kao kulisa za filmove. U lučkom dijelu Tallinna sniman je i glasoviti Stalker Andreja Tarkovskog.

Tallinn img 6

Sjajan primjer spoja novog i starog je četvrt Rottermanni. Stara skladišta jedne od najprometnijih luka na Baltiku prenamijenjena su u suvremenu poslovnu i trgovačku zonu.

Stara socijalistička zgrada glavnog kampusa Tallinnskog sveučilišta nedavno je nadopunjena dvama novim krilima. Glavno predvorje u obliku amfiteatra osmišljenog kao središnje okupljalište studenata vodi u labirint hodnika na kojima ćete osim zvučnog estonskog jezika, bliskog srodnika finskog, često čuti ruski, ali i druge europske jezike. Naime, Sveučilište u Tallinnu iznimno je popularno među europskim studentima koji ovdje dolaze u okviru programa ERASMUS, a rijetkost nisu ni studenti iz drugih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza.

Tallinn img 8

Uz informacijske tehnologije, možda najprepoznatljiviji estonski „brand“ u svijetu je kulturna semiotika, utjelovljena u liku Jurija Lotmana. Ovaj svestrani filolog i mislilac zbog svog židovskog porijekla nije mogao dobiti radno mjesto na sveučilištu u svom rodnom Peterburgu. Utočište je našao u drugom po veličini estonskom gradu i sveučilišnom središtu – Tartuu. Danas se njegova privatna biblioteka s vrijednom zbirkom knjiga i crteža, koje je Lotman volio črčkati promišljajući o kulturi kao kompleksnom sustavu znakova, čuva na Tallinnskom sveučilištu pri Estonskom semiotičkom arhivu.

Desetak minuta pješice od slikovitog, no pomalo turistički zagušenog povijesnog središta grada, nalazi se četvrt Kalamaja (est. kala – riba, maja - kuća). Kako sam naziv govori ovo je nekoć bio dio grada koji su nastanjivali siromašni ribari. Posljednjih godina oronule drvene kuće dobivaju nove ruho zahvaljujući studentima, umjetnicima i mladim poduzetnicima koji su u Kalamaju pohrlili zbog jeftinih najamnina i povoljne lokacije.

Tallinn img 9

Jednom kada obiđete Estoniju i njezinu iznenađujuće privlačnu prijestolnicu, a željni ste daljnih pustolovina, otvorena su vam vrata čitave baltičke regije. Trajekti i katamarani za Helsinki, koji se smjestio samo 70-ak kilometara od Tallinna na drugoj strani Finskog zaljeva, voze gotovo svakih sat vremena, a u Finskoj ćete ljeti biti za manje od dva sata (skoro isto toliko vremena provest ćete u trajektu ako se iz Zadra uputite prema Dugom Otoku). Za ljubitelje duljih vožnji brodom tu su i redovne brodske linije za Stockholm. Ako vas srce ipak više vuče na istok, sjednite na vlak i za sedam sati naći ćete se na Vitebskom kolodvoru u Sankt Peterburgu. Od Moskve vas dijeli noćna vožnja s kartom za kupe ili skupni vagon, famozni plackart – nezaobilazan dio ruske kulture vožnje vlakovima.

email this page
Scroll to top